Naši proizvodi

Lički krumpir

Lički krumpir je registriran i zaštićen na zajedničkom tržištu EU, gdje je dobio oznaku izvornosti i zemljopisnog podrijetla u rujnu 2015. godine. Okus Ličkog krumpira je specifičan – brašnast, odnosno prhak upravo radi većeg postotka suhe tvari koji je, zbog specifične klime područja Like još izraženiji, te čini Lički krumpir posebnijim u odnosu na krumpire proizvedene u drugim područjima.

O zaštiti Ličkog krumpira

U Službenom listu Europske unije, L 253/1 od 30. rujna 2015. objavljena je PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1738 od 21. rujna 2015. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla - Lički krumpir (ZOZP). Time je Republika Hrvatska dobila, pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa i Baranjskog kulena još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

Proces zaštite naziva Lički krumpir (ZOZP) započeo je u srpnju 2011. godine kada je Udruga proizvođača Ličkog krumpira podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva Lički krumpir. Ministarstvo poljoprivrede je u studenom 2011. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv Lički krumpir postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U lipnju 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla Lički krumpir na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Provedbene Uredbe Komisije, naziv Lički krumpir upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Zaštita proizvoda Lički krumpir temelji se na njegovoj kvaliteti koja proizlazi iz specifičnosti uzgojnog područja i na njegovom ugledu vezanom uz dugu tradiciju uzgoja. Proizvodnja Ličkog krumpira obuhvaća zemljopisno područje Like. Lika je kontinentalna regija u jugozapadnoj Hrvatskoj, a nalazi se u dvije administrativne regije i to najvećim dijelom u Ličko-senjskoj županiji i manjim dijelom u Zadarskoj županiji. Za proizvodnju Ličkog krumpira koristi se sjemenski krumpir sorata Desire, Bintje ili Viktorija i drugih sorata sličnih karakteristika čiji sadržaj suhe tvari iznosi minimalno 19%. Ima glatku do hrapavu ljusku, pokožica je žute do smeđe ili crvenkaste boje, a boja mesa gomolja je svijetlo bijele do žute boje. Veličina gomolja je minimalno 35 mm, te je duguljasto ovalnog oblika. Okus Ličkog krumpira je specifičan – brašnast odnosno prhak upravo radi većeg postotka suhe tvari koji je, zbog specifične klime područja Like još izraženiji, te čini Lički krumpir posebnijim u odnosu na krumpire proizvedene u drugim područjima. Povoljne prirodne uvjete za uzgoj Ličkog krumpira iskoristili su stanovnici područja Like koji na tom području ima dugu tradiciju uzgoja, a postao je i glavna prehrambena namirnica koja je zamjenjivala kruh. (mps.hr)

Izgled i svojstva

Lički krumpir su gomolji koji se koriste za ljudsku prehranu, te je za većinu potrošača najvažniji vanjski izgled i kulinarska svojstva. Gomolji su promjera od 35 do 90 mm (izračunato kao dužina jedne strane kvadratnog otvora mreže kroz kojeg gomolj prolazi bez uporabe sile), oblik gomolja je duguljasto ovalan, a težina varira od 25 do 200 grama. Izgled gomolja: hrapave ljuske, pokožica je žute do smeđkaste ili crvenkaste boje. Boja mesa (mekote) gomolja: svijetle bijele do žute boje mesa. Tekstura mesa gomolja: fina-sitnozrna. Okus gomolja: brašnast okus tj. prhak ili suh, zbog većeg postotka suhe tvari (visok sadržaj škroba) jer pokazuje sklonost raskuhavanju, odnosno, pri jedenju se osjeti punoća u ustima.

Zemljopisno područje

Lički krumpir je prvenstveno određen zemljopisnim područjem proizvodnje jer su tu prisutne ekofiziološke odrednice koje ga čine specifičnim i različitim od krumpira proizvedenog u drugim područjima. To su tlo i klima (npr. vrlo povoljne dnevno-noćne temperature, topao i osunčan dan, te svježije noći).

Umjerene temperature tijekom dana i dovoljna osvijetljenost omogućavaju intenzivnu fotosintezu čiji rezultat je sinteza šećera (dok u ravničarskom dijelu zemlje visoke dnevne temperature usporavaju i zaustavljaju proces fotosinteze). Svježe noći pogoduju spuštanju šećera u gomolje i povećanju suhe tvari gomolja. Tijekom dana prikupljeni asimilati (šećeri) u procesu fotosinteze u manjoj mjeri se troše na proces disanja čiji intenzitet se smanjuje snižavanjem temperature, te se isti pohranjuju u gomolje u obliku netopljivog škroba. Krumpir u klimatskim uvjetima Like sakupi više suhe tvari, što se i organoleptički može prepoznati. To je razlog zašto sorte uzgojene u Lici uvijek daju više suhe tvari od istih sorata proizvedenih u drugom kontinentalnom dijelu Hrvatske. Stoga je područje uzgoja Ličkog krumpira upravo zemljopisni prostor Like koji je jasno omeđen planinama - Velebitom na zapadu i jugu, te Plješivicom na istoku. Sjeverna granica je omeđena Malom Kapelom

Agrovelebit d.o.o. korisnik je mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu; Podmjera 4.1. "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" Operacija 4.1.1. Skladišni kapacitet za krumpir

Predmet prijave je projekt rekonstrukcije i opremanja postojećeg objekta za skladištenje krumpira. Ulaganjem je obuhvaćeno uvođenje novog tehnološkog rješenja koje će pojednostaviti i ubrzati prihvat krumpira (znatnim smanjenjem manipulacije) u skladište te omogućiti dugoročno čuvanje u potpuno kontroliranim i automatiziranim uvjetima uz mogućnost primjene novih sredstava za sprečavanje klijanja čime se postiže dodatni vijek skladištenja krumpira. Ulaganje će omogućiti nastavak proizvodnje i poslovanja u uvjetima zabrane primjene klorprofama - sredstva koje je omogućavalo skladištenje krumpira u dosadašnjim uvjetima te doprinijeti boljoj tržišnoj konkurentnosti.

Ulaganjem koje je predmet ovog projekta modernizirati će se cjelokupni tehnološki proces skladištenja pomoću uređaja koji automatski održavaju najpovoljniju atmosferu u skladišnim komorama. Nova tehnologija predviđa skladištenje u drvenim boks paletama, sanducima, dimenzija cca 1600x1200x1250 mm. Prethodno se krumpir istresa u usipni koš gdje prelazi preko poliuretanskih valjaka koji ga čiste od zemlje te razdjeljuju u dvije kalibraže. Nakon toga se preko elevatora i punjača boks paleta pune boks palete i donose na skladištenje u komore. Boks palete mogu primiti cca 1200 kg krumpira. Boks paletama se manipulira s viličarima, što uvelike olakšava i smanjuje manipulaciju s krumpirom (time i gubitke od oštećenja) od linije za prihvat krumpira i punjenje boks paleta do skladišta i od skladišta do uređaja za pakiranje.

Također, moderna tehnologija predviđa slaganje sanduka jedan na drugi do visine cca 5 sanduka, što daje bolju iskoristivost novih skladišnih komora po 1 m². Ova tehnologija omogućava i bolje strujanje zraka oko sanduka, a time i bolje održavanje atmosferu u skladišnim komorama. Također automatiziranošću sustava za hlađenje i ventilaciju postiže se apsolutna kontrola skladišnih uvjeta pri čemu se omogućava duže i kvalitetnije čuvanje krumpira uz znatno smanjenje gubitaka uvjetovanih nemogućnošću kontrole istih. Ovakav način skladištenja omogućuje i korištenje novih-dozvoljenih sredstava za sprečavanje klijanja čime se postiže dodatni vijek skladištenja krumpira što doprinosi boljoj tržišnoj konkurentnosti.

Projekt se provodi u partnerstvu s Poljoprivrednim obrtom Oranica iz Oštarija.

Udio u sufinanciranom dijelu: 85% EU, 15% RH.

Agrovelebit d.o.o. korisnik je mjere: M04 Podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« - provedba tipa operacije 4.1.3 »Korištenje obnovljivih izvora energije«

Temeljem kriterija odabira Agrovelebit d.o.o. ostvario je 80 bodova i intenzitet potpore u visini od 70 % za ulaganje u Sunčanu elektranu na lokaciji Senjska 16, Gospić na objektu skladišta krumpira.

Predmet ulaganja je dobava i ugradnja fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije snage 50 kW. Nabava i montaža opreme za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u ovom slučaju energije sunca je predviđena za potrebe vlastitog proizvodnog pogona.

Fotonaponska elektrana planira se postaviti na krovu objekta skladišta krumpira koje je u vlasništvu Agrovelebita.

Predmet zahtjeva za potporu je postrojenje za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (sunce) i to fotonaponske ploče uključujući nosivu konstrukciju za njihovo pričvršćivanje te pripadajuću opremu potrebnu za rad sunčane elektrane. Planirana ulaganja uključuju i opće troškove koji se odnose na pripremu poslovnog plana, pripremu dokumentacije, troškove izrade tehničke dokumentacije – glavnog elektroprojekta sunčane elektrane i troškove stručnog nadzora.

Svrha navedenog ulaganja je proizvedenu električnu energiju iskoristiti za potrebe vlastitih proizvodnih pogona. Ulaganje će smanjiti troškove poslovanja pogona koji predstavlja postojeću proizvodnu infrastrukturu.

Sredstva EPFRR-a utrošiti će se za refundaciju troškova nabave i ugradnje fotonaponske elektrane i povezanih općih troškova.

Ulaganjem u fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije želi se zamijeniti energiju proizvedenu iz skupih i za okoliš nepovoljnih izvora s ekološki čistom energijom koja bi se proizvodila korištenjem obnovljivih izvora energije – sunca. Razlog ulaganja je i smanjenje direktnih troškova proizvodnje (trošak električne energije skladišta krumpira iznosio je u 2019. godini 50.000 kn). Proizvodnja energije nove sunčane elektrane bi u potpunosti zadovoljila potrebe dosadašnje razine potrošnje električne energije. Ako se uzme u obzir novi sustav hlađenja koji se planira ugraditi u skladištu, nova sunčana elektrana pokrit će 53% potreba električne energije.

Dio ulaganja koji se odnosi na opće troškove (priprema poslovnog plana, priprema dokumentacije, izrada tehničke dokumentacije – glavnog elektroprojekta sunčane elektrane i nadzor) u funkciji je realizacije projekta.

Agrovelebit d.o.o. korisnik je Mjere: M06 razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja; podmjera 6.4 Ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti. Operacija 6.4.1 razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

Agrovelebit d.o.o. temeljem Podmjere 6.4. Ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti« provodi tip operacije 6.4.1. »Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima.

Ulaganje koje je predmet projekta je kupnja poljoprivredne mehanizacije i opreme za pružanje usluga.

Cilj projekta: razvoj postojeće nepoljoprivredne djelatnosti uz stvaranje novih radnih mjesta.

Ulaganje se odnosi na nabavu dva malčera (poljoprivredni i šumarski), rolo balirke i traktora adekvatne snage i performansi za nabrojane priključne strojeve. Ovo ulaganje omogućuje povećanje obima obavljanja djelatnosti pružanja usluga poljoprivrednom mehanizacijom i opremom, odnosno stvaranjem značajnijeg prihoda o nepoljoprivredne djelatnosti te uvjeta za dodatno zapošljavanje.

Navedeno ulaganje doprinosi diverzifikaciji poslovanja te novom zapošljavanju kroz otvaranje radnog mjesta "traktorist" čiji bi primarni posao bio rad s navedenom opremom, kako za uslužnu djelatnost tako i za vlastite potrebe društva, obzirom na planirano povećanje vlastitih obradivih poljoprivrednih površina. Investicijom će se na nivou lokalne zajednice privesti svrsi znatne zarasle poljoprivredne površine.

Udio u sufinanciranom dijelu: 85% EU, 15% RH.

Agrovelebit d.o.o. korisnik je "Potpore za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete" operacija 3.1.1.

Za sustav kvalitete za poljoprivredni proizvod Lički krumpir Agrovelebit d.o.o. ostvario je 2018. godine potporu u najvišem iznosu od 43.800,00HRK. Udio europske Unije iznosi 85% dok je udio RH 15%. Potpora se dodjeljuje korisnicima koji po prvi put ulaze ili najdulje 5 godina sudjeluju u sustavu kvalitete za zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. Registracijom i zaštitom naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta podiže se vrijednost istog, što istovremeno znači i povećanje dohotka za proizvođača tog proizvoda. Važan je i utjecaj takvih proizvoda na doprinos održivom razvoju ruralnih područja i jačanju turističke ponude.

Sjemenski krumpir

Agrovelebit d.o.o. bavi se sjemenskom proizvodnjom. Za proizvodnju Ličkog krumpira koristi se sjeme koje kao sortnu karakteristiku ima 19-24 % suhe tvari, odnosno visok sadržaj škroba. Za proizvodnju Ličkog krumpira koristi se sjeme udomaćenih sorata Dessire, Bintje ili Viktorija i sorata sličnih karakteristika koje kao sortnu karakteristiku imaju 19-24 % suhe tvari (visok sadržaj škroba).

Zadnjih 50-ak godina Desiree je dominanatna sorta u proizvodnji Ličkog krumpira. Agrovelebit već nekoliko godina pokušava odabrati još nekoliko novijih sorata koje u Lici daju slične kulinarske karakteristike kao i Desiree, ali imaju neka druga - bolja svojstva. To radi kroz pokuse i detaljnu analizu sorti, ocjenjujući njihovu proizvodnu, skladišnu i kulinarsku vrijednost. Također radi i na pronalasku nekih sorata koje su se zadržale u Lici 70 i više godina, u nekim zabačenijim dijelovima Like. U budućnosti će ih pokušati razmnožiti i ozdraviti kako bi mogle ući i u komercijalnu proizvodnju, pretpostavljajući da imaju kvalitete zbog kojih su se tako dugo zadržale. Agrovelebit se u sjemenskoj proizvodnji bazira na sorte koje se traže na tržištu, ali i koje su interesantne za vlastitu proizvodnju (Desiree, Vineta, Bellarosa, Challenger, Liseta i druge).Trenutno na 26 hektara proizvodnje Ličkog krumpira, 10 hekatara je sjemenska proizvodnja.

Stočarska proizvodnja

Agrovelebit d.o.o. bavi se uzgojem crvenih Angus goveda. Angus je mesna pasmina goveda koja izvorno porijeklo vuče iz sjeveroistočne Škotske (grofovije Aberdeen i Angus). Pod pojmom goveda Angus prepoznaju se dvije pasmine goveda, a to su Crni Angus i Crveni Angus. Ovu pasminu odlikuje genetska bezrožnost te dominantno crna boja koju prenosi na svoje potomstvo prilikom uporabnog križanja. Mala bijela kod Angusa su dozvoljena na zadnjem vimenu i trbuhu odnosno testisima. Međutim, pored crne u Angus populaciji razvila se i crvena varijanta Angusa što je recesivno svojstvo. Crvena boja se ispoljava kada se dva alela nađu u homozigotnom stanju i selekcijom se crvena boja Angusa kod ovog varijeteta nastoji učvrstiti iako se unutar ove populacije može dogoditi i pojava crnih jedinki kao što se i kod stada crnog Angusa mogu pojaviti i crvene jedinke. Angus spada u poluintenzivne mesne pasmine goveda. Pored genetske bezrožnosti pasminu karakterizira srednji okvir, ranozrelost, vitalnost i robusnost. Uzgajivačkim radom kod Angusa pozornost se usmjerava na laka teljenja (osobito kod prvotelki) i vitalnu telad sa brzim porastom, dobar majčinski instinkt i mliječnost krave, te visoka težina teladi u trenutku odbića, zadovoljavajući prirast grla u tovu uz dobru izraženost mišićavosti, dobru konverziju hrane, malu glavu i fine (lake kosti) te očuvanje kvalitete mesa s obzirom na finoću i finu mramoriranost. Od Angusa se očekuje tip goveda koji je izrazito prikladan za držanje u sustavu krava tele, odnosno vitalna, zdrava životinja s vrlo dobrim fundamentom i dugovječnošću, te plodnošću od koje se nakon druge godine života očekuje teljenje svake godine iz kojeg će proizaći isto tako vitalno, dobro razvijeno i zdravo tele. Pasminske karakteristike i obilježja: genetska bezrožnost, jednobojno crna ili crvena boja, naznaka bjelina dozvoljena samo na vimenu, mala (lagana) glava, srednji okvir, dugačak ne pretjerano dubok i širok trup s dubokim i punim butovima, lagana građa kostiju, fini, suhi, čvrsti fundament s čvrstim i zatvorenim papcima pogodan za dugi boravak na pašnjaku, dobra mišićavost, mramoriranost i randman dugovječnost, ranozrelost, dobra plodnost i lakoća teljenja uz vitalnu telad dobar materinski instinkt uz dobru mliječnost koja osigurava duži period sisanja i visoki dnevni prirast teladi, miran temperament i dobroćudnost.

Mjere i težine:

Krave: Težina: 550 do 700 kg Visina križa: 130 do 136 cm Visina do grebena: 125 do 135 cm

Bikovi: Težina: 950 do 1200 kg Visina križa: 138 do 145 cm Visina do grebena: 135 do 145 cm

Telad: Porodna težina muška telad: 32 do 35 kg Porodna težina ženska telad: 30 do 32 kg Očekivana težina 365 dan: Muške životinje: 380-430 kg Ženske životinje: 340-380kg. (hpa.hr)