Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda
Hrvatski sabor je u srpnju 2014. godine donio odluku da se 14. travnja proglasi Danom zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Kao prvo obilježavanje ovog Dana Ministarstvo poljoprivrede organizira izložbu na Trgu Svetog Marka, a koja ima za cilj okupiti proizvođače i predstaviti poljoprivredne i prehrambene autohtone proizvode čiji naziv je registriran na EU i nacionalnoj razini, proizvode koji su u postupku zaštite na nacionalnoj razini te proizvode za koje se pokreće postupak zaštite oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla. Izložba se održava 13. travnja u vremenu od 9:00 do 11:00 sati na Trgu Svetog Marka u Zagrebu
Svoju prvu registriranu i zaštićenu oznaku iz sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Republika Hrvatska ostvarila je 14. travnja 2015. godine, kada je na razini Europske unije registriran i zaštićen naziv „Krčki pršut“ oznakom zemljopisnog podrijetla. Kako bi taj datum bio trajno obilježen, Hrvatski sabor je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, donio odluku da se 14. travnja proglasi Danom zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Od srpnja 2013. godine, kada je Republika Hrvatska postala punopravna članica, na razini Europske unije registrirano je i zaštićeno deset naziva proizvoda jednom od zemljopisnih oznaka (oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla): „Krčki pršut“- zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, „Neretvanska mandarina“- zaštićena oznaka izvornosti, „Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres“- zaštićena oznaka izvornosti, „Ogulinski kiseli kupus“/„Ogulinsko kiselo zelje“- zaštićena oznaka izvornosti, „Baranjski kulen“- zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla,, „Lički krumpir“- zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, „Istarski pršut“/„Istrski pršut“- zaštićena oznaka izvornosti, „Drniški pršut“- zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, „Dalmatinski pršut“- zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla i „Poljički soparnik“/„Poljički zeljanik“/„Poljički uljenjak“- zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Još osam proizvoda je u postupku registracije naziva na razini Europske unije: „Varaždinsko zelje“- zaštićena oznaka izvornosti, „Slavonski kulen“/„Slavonski kulin“- zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, „Zagorski puran“- zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, „Krčko maslinovo ulje“- zaštićena oznaka izvornosti, „Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje“- zaštićena oznaka izvornosti, „Paška janjetina“- zaštićena oznaka izvornosti, „Šoltansko maslinovo ulje“- zaštićena oznaka izvornosti i „Korčulansko maslinovo ulje“- zaštićena oznaka izvornosti. Četiri proizvoda su u postupku zaštite na nacionalnoj razini: „Slavonski med“ „Paška sol“ „Međimursko meso 'z tiblice“ „Lička janjetina“. Također, u pripremi je dokumentacija za zaštitu naziva još deset novih proizvoda: „Creska janjetina“, „Meso crne slavonske svinje“, „Malostonska kamenica“, „Dalmatinska panceta“, „Dalmatinska pečenica“, „Slavonska kobasica“, „Goranski medun“, „Istarski med“, „Zagorski mlinci“, „Brački varenik“ i „Lička janjetina“. Zaštita proizvoda zahtjevan je postupak tijekom kojeg proizvođači ulažu velike napore kako bi registrirali i zaštitili naziv proizvoda. Registracijom oznake naziv proizvoda postaje zaštićen od neovlaštenog korištenja i zlouporabe na cijelom teritoriju Europske unije. Značaj registracije i zaštite je u osiguravanju prepoznatljivosti tog proizvoda i njegovom svrstavanju u višu cjenovnu kategoriju, a što za proizvođača znači bolju pozicioniranost na tržištu te veći dohodak. Doprinos zaštite ogleda se i u povezivanju proizvoda s područjem na kojem se on proizvodi, kako u jačanju turističke ponude tako i u održivom razvoju ruralnih područja. Lički krumpir, te ostale proizvode posjetili su i premijer Vlade, gospodin Orešković te ministar poljoprivrede, gospodin Romić. (mps.hr)